završni rad
UZGOJ NAZIMICA U INTENZIVNOJ PROIZVODNJI

Tihomir Svrtan (2014)
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Poljoprivredni fakultet
Zavod za Specijalnu zootehniku
Podaci o radu
NaslovUZGOJ NAZIMICA U INTENZIVNOJ PROIZVODNJI
AutorTihomir Svrtan
Voditelj/MentorZvonimir Steiner (mentor)
Sažetak rada
Hranidba nazimica u razvoju ima značajan utjecaj na performanse tijekom životnog ciklusa u proizvodnji krmača. Hranidbene preporuke za razvoj nazimica su dizajnirane kako bi se zadovoljili proteinski zahtjevi a ne kako bi se povećali prosječni dnevni prirasti ( što bi bio cilj u komercijalnoj proizvodnji tovljenika) dok su količine vitamina i mikroelemenata iznad preporuka za tovljenike kako bi pripremili nazimice za kvalitetnu reprodukciju. Tjelesna težina na prvom pripustu je najvažniji pojedinačni indikator. Optimalna tjelesna težina na prvom pripustu je 135-145 kg. Komercijalne nazimice postižu preporučenu tjelesnu masu tipično sa 210-240 dana starosti. Nazimice teže od 145 kg poskupljuju cijenu proizvodnje zbog povećane potrošnje hrane ali i također nazimice koje su pripuštane sa većom tjelesnom masom obično imaju kraći proizvodni vijek na farmama gdje se odvija intenzivna proizvodnja u suvremenom svinjogojstvu. Prosječni dnevni prirast od rođenja do prvog pripusta je jedan od bitnijih indikatora koji pokazuje pravilan način hranidbe te omogućuje nazimicama da uđu u proizvodnju sa pravilnom težinom i starosti. Optimalan prosječni dnevni prirast od rođenja do prvog pripusta za nazimice je 680-770 g/ danu. Pravilnom hranidbom reguliramo intenzitet rasta pri čemu se dobivaju nazimice adekvatne dobi i tjelesne mase na prvom osjemenjivanju.
Ključne riječiNazimice dnevni prirast tjelesna težina
Naslov na drugom jeziku (engleski)GILT MANAGEMENT IN INTENSIVE PRODUCTION
Povjerenstvo za obranuBoris Antunović
Vladimir Margeta
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Poljoprivredni fakultet
Ustrojstvena jedinica niže razineZavod za Specijalnu zootehniku
MjestoOsijek
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaBIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Stočarstvo
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjpreddiplomski
Naziv studijskog programaPoljoprivreda; smjer: Zootehnika
SmjerZootehnika
Akademski / stručni nazivsveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka agronomije
Kratica akademskog / stručnog nazivauniv. bacc. ing. agr.
Vrsta radazavršni rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2014-09-29
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski)
Feeding gilts during development has a significant impact on performance during the life cycle in the production of sows. Nutritional recommendations for the development of gilts are designed to meet the protein requirements and not to maximize the average daily gain (which would be a target in the commercial production of fattening pigs) and the amounts of vitamins and trace elements above recommendations for pigs to prepare gilts for further reproduction. It reflects the growth and maturity. Optimum weight at first service is 135-145 kg. Commercial gilts achive the recommended weight typically from 210 to 240 days of age. Gilts heavier than 145 kg have more expensive production cost due to increased food consumption but sows with higher body mass also tend to have shorter life productivity on farms with intensive production. Average daily gain from birth to the first service is one of most important indicators that show the proper way of feeding, and allows gilts to enter production with the proper weight and age. Optimal average daily gain from birth to the first service of gilts is 680-770 g / day. Proper nutrition regulates the intensity of growth to give gilts adequate age and body weight on the first insemination. Keywords: Gilts, daily gain, weight Datum obrane:
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski)Gilts daily gain weight
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
Napomenazavršni rad
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:021904
PohranioJosipa Vrbanić