diplomski rad
Uporaba i značaj bijele djeteline u različitim sustavima stočarske proizvodnje

Ivana Schmidt (2015)
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Poljoprivredni fakultet
Zavod za Bilinogojstvo
Podaci o radu
NaslovUporaba i značaj bijele djeteline u različitim sustavima stočarske proizvodnje
AutorIvana Schmidt
Voditelj/MentorRanko Gantner (mentor)
Sažetak rada
Bijela djetelina (Trifolium repens L.) je najrasprostranjenija leguminoza koja služi za ispašu ovaca i goveda. Rod Trifolium uključuje više od 250 vrsta od kojih su 10 od važnog agronomskog značenja. Bijela djetelina se nalazi u podvrsti Lotoidea zajedno s ostalim višegodišnjim djetelinama Trifolium hybridum i Trifolium ambigum. Centri rasprostranjenosti za bijelu djetelinu nalaze se na zapadnom Mediteranu, istočnoj Africi i južnoj Americi. Karakterna osobina bijele djeteline je u njenoj građi stabljike koja se sastoji od mreže stolona. Zahvaljujući građi stabljike bijele djeteline ona je otporna na defolijaciju i druge stresove (pohranjivanje zaliha-ugljikohidrati) stoga je time izražena njena učinkovitost i kompatibilnost sa travama u rano proljeće. Veličina listova određuje koje sustavu stočarske proizvodnje kultivara najbolje pogoduje. Kultivari malog lista smatraju se prikladnim za kontinuiranu i jaku ispašu ovcama. Kultivari srednjeg velikog prikladni su za rotacijsku, a oni s velikim i jako velikim listovima za umjereno jaku ispašu goveda ili konzerviranje (silaža i sjenaža). Kultivari s velikim listovima svrstani su u tzv.Ladino tip. Bijela djetelina ima veću nutritivnu vrijednost od trava zbog većeg sadržaja proteina i manjeg sadržaja vlakana. Te karakteristike bijele djeteline povoljno utječu na probavu.
Ključne riječibijela djetelina uporaba i značaj različiti sustavi stočarske proizvodnje
Naslov na drugom jeziku (engleski)White clover usage and importance in various livestock production systems
Povjerenstvo za obranuGordana Bukvić
Zvonimr Steiner
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Poljoprivredni fakultet
Ustrojstvena jedinica niže razineZavod za Bilinogojstvo
MjestoOsijek
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaBIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Bilinogojstvo
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjdiplomski
Naziv studijskog programaBilinogojstvo; smjerovi: Biljna proizvodnja, Ishrana bilja i tloznanstvo, Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo, Zaštita bilja
SmjerBiljna proizvodnja
Akademski / stručni nazivmagistar/ magistra inženjer/inženjerka bilinogojstva
Kratica akademskog / stručnog nazivamag. ing. agr.
Vrsta radadiplomski rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2015-07-20
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski)
White clover (Trifolium repens, L.) is the most important pasture leguminoze. Genum Trifolium includes more than 250 species from which 10 have agronomic significance. White clovers Trifolium hybridum and Trifolium ambiguum are perennial plants in subspecies Lotoidea. Centers of origin are: west Mediterranean, east Africa and south America. Specific of white clover is in structure of stalk that its made of stolons. Thanks of stalk structure white clover is ressistant to defoliation and other stress (carbonhydrate stock). It is important to conclude that white clover has a compatibillity with grasses in early spring. Leaf size of white clover decides which type of stock production will be used. Cultivars with small leaf size are used for continuous grazing, middle type cultivars are used in rotation grazing, large type and extra large are used in zero grazing or silage and haylage. Cultivars with large leaf size are Ladino type. White clover has much more nutritive value because it contains more protein and less fibers than grasses. These characteristics have better effect on digestion in ruminants.
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski)white clover usage and importance various livestock production systems
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
Napomenadiplomski rad
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:907392
PohranioLjiljana Vučković Vizentaner