diplomski rad
ISTRAŽIVANJE ODRŽIVOSTI NAPASIVANJA GOVEDA U SUVREMENIM UVJETIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Melani Abadžić (2016)
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Poljoprivredni fakultet
Zavod za Bilinogojstvo
Podaci o radu
NaslovISTRAŽIVANJE ODRŽIVOSTI NAPASIVANJA GOVEDA U SUVREMENIM UVJETIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
AutorMelani Abadžić
Voditelj/MentorRanko Gantner (mentor)
Sažetak rada
Cilj istraživanja bio je procijeniti održivost napasivanja goveda u suvremenim uvjetima u Republici Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na temelju pregleda literature i vlastitih projekcija. Istraživanje je pokazalo da se prelaskom na ispašu mogu očekivati manji godišnji prinosi suhe tvari krmiva po jedinici površine u odnosu na prinose kod glavnih oraničnih krmnih kultura. Sa svrhom očuvanja godišnjeg obima proizvodnje voluminoznih krmiva, projicirana su dva scenarija u pogledu smještaja govedarske proizvodnje. Kod scenarija zadržavanja glavnine goveda u zonama obradivoga zemljišta, ukupne površine pod krmnim biljem bi se trebale povećati za do 20.000 ha. Pri takvom scenariju autorica predlaže da se dio površina pod hiperprodukcijom pšenice i kukuruza prenamijeni u višegodišnje travnjake za napasivanje. Kod scenarija djelomičnog ili potpunog preseljenja govedarske proizvodnje u predjele gdje prevladavaju trajni travnjaci (brdska i gorska Hrvatska), dodatne površine pod krmnim biljem ne bi bile potrebne, već bi se samo povećalo iskorištenje istih travnjaka, koje su sada uvelike podiskorišteni. Dva predložena scenarija su dvije teorijske krajnosti, a najpovoljnijom opcijom bi se mogla smatrati sredina između njih. Prelaskom na ispašu, cijena koštanja konzumirane suhe tvari krmiva bi se smanjila, što bi posljedično snizilo i cijenu koštanja mesa i mlijeka. Nižim troškovima govedarske proizvodnje doprinijeli bi i duži eksploatacijski vijek mliječnih grla na ispaši i manji veterinarski troškovi zbog boljeg zdravstvenog stanja i kondicije grla. Povećanje površina pod višegodišnjim travnjacima u zonama obradivoga zemljišta povećalo bi bioraznolikost, smanjilo ispiranje hraniva u podzemne vode, smanjilo emisiju pesticida u tlo, zrak i vode, smanjilo eroziju, povećalo propusnost tla i njegov kapacitet za držanje vode, što bi moglo doprinijeti smanjenju učestalosti poplava i smanjenju posljedica suše. Prelaskom na ispašu ruralni krajobraz bi postao ljepše i ugodnije okruženje za čovjeka s povećanom atraktivnošću za agroturizam.
Ključne riječiproizvodnja krmiva govedarstvo hranidba napasivanje
Naslov na drugom jeziku (engleski)RESEARCH OF SUSTAINABILITY OF GRAZING THE CATTLE IN CROATIAN CONTEMPORARY CONDITIONS
Povjerenstvo za obranuPero Mijić (predsjednik povjerenstva)
Zvonimir Steiner (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Poljoprivredni fakultet
Ustrojstvena jedinica niže razineZavod za Bilinogojstvo
MjestoOsijek
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaBIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Bilinogojstvo
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjdiplomski
Naziv studijskog programaBilinogojstvo; smjerovi: Biljna proizvodnja, Ishrana bilja i tloznanstvo, Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo, Zaštita bilja
SmjerBiljna proizvodnja
Akademski / stručni nazivmagistar/ magistra inženjer/inženjerka bilinogojstva
Kratica akademskog / stručnog nazivamag. ing. agr.
Vrsta radadiplomski rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2016-09-29
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski)
Aim of the research was to inquire the sustainability of grazing cattle in contemporary Croatian conditions. The research was founded on literature review and own projections. The research has shown that partial transition from arable forages to grazing leys would yield lesser forage dry matter (DM) per unit area. To maintain the current annual forage DM production there were proposed two scenarios regarding the placement of majority of cattle. According to the 1st scenario (keeping the majority of cattle at the arable land), the total area of forage crops should be extended for up to 20.000 ha. The required additional area could be provided from the currently excessive wheat and maize crops. According to the 2nd scenario the majority of cattle should be removed to areas with dominating permanent grasslands: the hilly and mountainous Croatia. In that scenario the additional area for forage production would not be require, but there would be rather increased the utilization rate of currently underutilized grasslands. Both of the scenarios are theoretical oppositions, and in praxis they would act complementary. By the transition to grazing the costs of consumed forage DM would decrease, and therefore the cost of meat and milk as well. Overall lower production costs would be enhanced by the longer exploitation span of cattle and lower veterinary expenses. There would be expected a better quality of meat and milk and the better consumers acceptance too. Turn of arable land to perennial grazing leys would enhance the biodiversity, and lessen the nutrients run-off, pesticides emission to the environment, soil erosion, and would improve the soils capacity for infiltration and storing the water thus contributing to a lesser floods and drought stress. Reintroduction of grazing would make the countryside landscape more beautiful and pleasant with increased attractivity for agroturism. Removal of cattle to the hilly and mountainous region would increase the rural population and relieve the urban density, what would lessen the garbage production.
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski)fodder production cattle husbandry livestock feeding grazing
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
Napomenadiplomski rad
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:772333
PohranioLjiljana Vučković Vizentaner